{"id":1536,"date":"2025-08-08T14:35:23","date_gmt":"2025-08-08T12:35:23","guid":{"rendered":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/?post_type=projekt&p=1536"},"modified":"2025-08-08T14:35:23","modified_gmt":"2025-08-08T12:35:23","slug":"utjecaj-temperaturnih-promjena-na-naselja-koralja-u-koraligenskoj-zajednici-na-strmcima-u-nacionalnom-parku-kornati","status":"publish","type":"projekt","link":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/projekt\/utjecaj-temperaturnih-promjena-na-naselja-koralja-u-koraligenskoj-zajednici-na-strmcima-u-nacionalnom-parku-kornati\/","title":{"rendered":"Utjecaj temperaturnih promjena na naselja koralja u koraligenskoj zajednici na strmcima u Nacionalnom parku Kornati"},"content":{"rendered":"

Izvoditelj: Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
Voditelj istra\u017eivanja: doc.dr.sc. Petar Kru\u017ei\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prema grubim procjenama u Jadranskom moru je do sada utvr\u0111eno oko 7000 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. Iako je poprili\u010dan broj skupina jo\u0161 nedovoljno istra\u017een, mo\u017ee se re\u0107i kako je u Jadranskom moru bioraznolikost prili\u010dno velika. Potrebno je istaknuti velik broj endema u Jadranu koji samo u flori zauzimaju 12% ukupno prona\u0111enih vrsta. S obzirom na brojnost endema flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Na \u017ealost, biolo\u0161ka raznolikost Jadranskog mora sve je ugro\u017eenija, kako one\u010di\u0161\u0107enjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskori\u0161tavanjem biolo\u0161kih dobara. Antropogeni utjecaji predstavljaju stalnu opasnost za \u017eivotne zajednice u pli\u0107im obalnim podru\u010djima. U za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima je \u017eivi svijet i njegova raznolikost manje ugro\u017een nego na drugim podru\u010djima, me\u0111utim globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja. U zadnjih desetak godina u ljetno doba doga\u0111aju se masovna uginu\u0107a sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja pove\u0107ane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 40 metara dubine. Najo\u010ditije negativne promjene kod populacija zabilje\u017eene kod kamenih koralja Cladocora caespitosa<\/em> (jedina vrsta u Sredozemnom moru koja gradi grebene poput onih u tropskim morima), Caryophyllia inornata<\/em>, Hoplangia durothrix, Leptopsammia pruvoti, Polycyathus pulchellus, Phyllangia mouchezi i Balanophyllia europaea, gorgonija Corallium rubrum, Eunicella cavolinii, E. singularis, E. verrucosa i Paramuricea clavata.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Promjene su uo\u010dene i kod drugih vrsta poput spu\u017evi, pu\u017eeva, mahovnjaka i pla\u0161tenjaka.
Gospodarsko zna\u010denje spu\u017eava i koralja u isto\u010dnom Jadranu danas je neznatno, prvih zbog smanjene potra\u017enje, a koralja zbog nekontroliranog va\u0111enja koje je ponegdje doveo i do nestanka koraljnih naselja.<\/p>\n\n\n\n

Posljedice ugro\u017eavanja morske flore i faune pod utjecajem pove\u0107ane temperature mora:
1. Evidentno mijenjanje, povla\u010denje ili nestajanje zajednica makrofitskih alga, morskih cvjetnica i \u017eivotinjskih vrsta (prvenstveno sesilnih vrsta) u podru\u010djima pod ja\u010dim utjecajem temperaturnih promjena.
2. Promjena biolo\u0161ke raznolikosti kao posljedica temperaturnih promjena u moru.
3. Ozbiljna prorije\u0111enost populacija nekih vrsta spu\u017evi, koralja, pu\u017eeva, mahovnjaka i pla\u0161tenjaka.<\/p>\n\n\n\n

Krajnji ciljevi projekta:<\/strong>
1. Procjena stanja populacija koralja i monitoring koralja u koraligenskoj biocenozi na strmcima NP Kornati.
2. Procjena zastupljenosti pojedinih vrsta, posebno onih ugro\u017eenih i zakonom za\u0161ti\u0107enih.
3. Dugoro\u010dni monitoring koralja na 5 lokaliteta na vanjskim strmcima NP Kornati (Mana, Ra\u0161ip, Mali Ra\u0161ip, Pi\u0161kera, Velika i Mala Panitula).
4. Popis biocenoza na strmcima s njihovom dubinskom raspodjelom.
5. Izrada baze podataka (u obliku web stranice ili tiskanog materijala) koja \u0107e se koristiti u daljnjim istra\u017eivanjima.
6. Izrada baze fotografija podmorja i pojedinih vrsta koja \u0107e se koristiti u turisti\u010dkoj promid\u017ebi NP Kornati.
Glavni dugoro\u010dni cilj ovog projekta je aktivna za\u0161tita morskih vrsta i stani\u0161ta u koraligenskoj biocenozi te odr\u017eivo gospodarenje morem u NP Kornati.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dekivani rezultati:<\/strong>
1. Popis koraljnih vrsta na strmcima NP Kornati.
2. Podaci o hidrografskim uvjetima (temperatura, koli\u010dina svjetlosti i brzina morskih struja) na odabranim postajama i njihovo sustavno pra\u0107enje.
3. Baza podataka utvr\u0111enih vrsta.
4. Baza fotografija utvr\u0111enih vrsta.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dci istra\u017eivanja tijekom 2012. godine:<\/strong>
Dok su vrijednosti temperature mora na dubinama od 5, 10 i 20 metara u granicama normalnih i uobi\u010dajenih vrijednost za ovo podru\u010dje Jadrana i za odre\u0111ena godi\u0161nja doba, temperature mora na dubinama od 30 i 40 metara pokazuju visoke ljetne temperaturne anomalije za ovu dubinu mora. Visoke temperature (do 24\u00b0C) na toj dubini zna\u010dajno su ve\u0107e od uobi\u010dajenih temperatura mora (izme\u0111u 12 i 15\u00b0C). Du\u017ei vremenski period koji mo\u017ee trajati i do 3 mjeseca vrlo je vjerojatni uzrok ugibanja spu\u017eava, koralja i mahovnjaka na istra\u017eivanim postajama. Na svim postajama utvr\u0111eno je djelomi\u010dno smanjivanje populacija (izme\u0111u 5 i 10% uginulih jedinki).Ovakav negativan utjecaj primje\u0107uje se kao odumiranje (nekroza) tkiva na spu\u017evama, kamenim koraljima i gorgonijama. S obzirom kako postoje podaci s istra\u017eivanja unazad 15 godina, mogu\u0107e je usporediti promjene kod istra\u017eivanih stani\u0161ta (prvenstveno koraligenske biocenoze) unutar Nacionalnog parka \u201eKornati”. Fizikalno-kemijski parametri, te izmjerene koncentracije metala su na razini koncentracija otvorenog mora hrvatskog dijela Jadrana. Jedino su u uzorcima iz mjeseca listopada na postaji Velika Panitula zabilje\u017eene ve\u0107e koncentracije olova i cinka. Povi\u0161ene koncentracije olova i cinka na ovoj postaji u odnosu na ostale postaje vjerojatna su posljedica blizine marine Pi\u0161kera, te brojnosti vezani brodova i brodova u pokretu oko same marine. Odabrane su vrste koje \u0107e poslu\u017eiti kao indikator ugro\u017eenosti koraligenske biocenoze, a monitoring bi se provodio u slijede\u0107ih 10 godina, a vjerojatno i du\u017ee. Vrste indikatori su vrste koje su karakteristi\u010dne za koraligen isto\u010dnog dijela Jadrana. Posebna pozornost usmjerena je na crveni koralj (Corallium rubrum<\/em>), \u010dije su populacije vrlo ugro\u017eene u cijelom Sredozemnom moru, pa tako i u NP \u201eKornati”. Sve vrste indikatori pokazuju (na svim postajama, osim na postaji Purara) stupnjeve o\u0161te\u0107enja populacija vezano za temperaturne anomalije. Najvi\u0161e ugro\u017eene su gorgonije Eunicella cavolinii<\/em> i pogotovo Paramuricea clavata<\/em>. Za potrebe daljnjeg monitoringa, na istra\u017eivanom profilu Mana postavljeni su mjera\u010di temperature i koli\u010dine svjetlosti na dubinama izme\u0111u 5 i 40 metara (svakih 5 metara dubine). Uz mjerenja temperature mora, potrebno je i daljnje mjerenje fizikalno-kemijskih parametara (promjene saliniteta, koncentracije kisika, promjena pH (va\u017ena za mogu\u0107u acidifikaciju mora), te koncentracije te\u0161kih metala). Na taj na\u010din bi se kroz slijede\u0107e razdoblje dobio bolji uvid u stanje koraligenske biocenoze i promjene koje se doga\u0111aju u toj biocenozi pod utjecajem globalnih klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja se nastavljaju u 2013. godini.<\/p>","protected":false},"featured_media":1537,"template":"","meta":{"_acf_changed":false},"class_list":["post-1536","projekt","type-projekt","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/projekt\/1536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/projekt"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/projekt"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}