{"id":1532,"date":"2025-08-08T14:32:15","date_gmt":"2025-08-08T12:32:15","guid":{"rendered":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/?post_type=projekt&#038;p=1532"},"modified":"2025-08-08T14:32:28","modified_gmt":"2025-08-08T12:32:28","slug":"pracenje-stanja-ribolovnih-resursa-na-podrucju-nacionalnog-parka-kornati","status":"publish","type":"projekt","link":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/projekt\/pracenje-stanja-ribolovnih-resursa-na-podrucju-nacionalnog-parka-kornati\/","title":{"rendered":"Pra\u0107enje stanja ribolovnih resursa na podru\u010dju Nacionalnog parka Kornati"},"content":{"rendered":"<p>Izvoditelj istra\u017eivanja: Javna ustanova Nacionalni park Kornati<br>Voditelj istra\u017eivanja: dr.sc. Martina Markov Podvinski<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"750\" height=\"233\" src=\"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/riba-projekti.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1533\" srcset=\"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/riba-projekti.jpg 750w, https:\/\/staging-kornati.com.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/riba-projekti-300x93.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 750px) 100vw, 750px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Cilj istra\u017eivanja<\/strong>&nbsp;je kvalitativno \u2013 kvantitativni sastav priobalnih naselja riba, glavono\u017eaca i rakova (Stomatopoda i Decapoda) u podru\u010dju Nacionalnog parka &#8220;Kornati&#8221; i okolnom neza\u0161ti\u0107enom podru\u010dju i usporedba tih dvaju akvatorija. Posebni osvrt usmjeren je na recentno stanje populacija ciljanih, priobalnih vrsta velikog ribarskog i gospodarskog zna\u010daja \u2013 riba: \u0161krpine (<em>Scorpaena scrofa<\/em>), nekih vrsta porodice Sparidae &#8211; fratra (<em>Diplodus vulgaris<\/em>), pica (<em>Diplodus puntazzo<\/em>) i zubaca (<em>Dentex dentex<\/em>), zatim trlje od kamena (<em>Mullus surmuletus<\/em>); \u2013 glavono\u017eaca: hobotnice (<em>Octopus vulgaris<\/em>) i sipe (<em>Sepia officinalis<\/em>); \u2013 dekapodnih rakova: hlapa (<em>Homarus gammaru<\/em>s) i jastoga (<em>Palinurus elephas<\/em>) koje su nekad bile vrlo brojno zastupljene na \u010ditavom istra\u017eivanom podru\u010dju. Sve su spomenute vrste riba ve\u0107 prili\u010dno prorije\u0111ene intenzivnim i slabo kontroliranim ribolovom u okolnom ribolovnom moru i time uklju\u010dene u &#8220;Crveni popis&#8221; i &#8220;Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Analizom ostvarenih rezultata dobit \u0107e se detaljni podaci o mnogim biolo\u0161kim i ekolo\u0161kim aspektima tih, po broju vrsta, najbogatijih i ribarstveno najvrjednijih litoralnih zajednica istra\u017eivanog podru\u010dja, koji bi trebali biti relevantni za formiranje, eventualne, nove strategije njihove za\u0161tite u nacionalnom parku &#8220;Kornati&#8221; i eventualnom korigiranju sada\u0161njeg re\u017eima ribolova kako bi se do\u0161lo do u\u010dinkovitijeg, odnosno odr\u017eivijeg upravljanja prirodnim resursima tog morskog za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u00a0Osnovni cilj ovih istra\u017eivanja je utvrditi kvalitativni (broj zastupljenih vrsta) i kvantitativni sastav (obilje zastupljenih vrsta) priobalnih naselja riba, rakova i glavono\u017eaca u Nacionalnom parku &#8220;Kornati&#8221; i susjednom neza\u0161ti\u0107enom podru\u010dju locirati razlike koje se u njima javljaju na strogo za\u0161ti\u0107enim, poluza\u0161ti\u0107enim i neza\u0161ti\u0107enim lokalitetima (izvan nacionalnog parka). Dobiveni rezultati \u0107e biti uspore\u0111eni s rezultatima ranijih istra\u017eivanja, ostvarenim pridnenim troslojnim mre\u017eama staja\u010dicama &#8211; poponicama koje \u0107e bit kori\u0161tene i u ovim uzorkovanjima obavljenim na tim istim podru\u010djima. Ova \u0107e istra\u017eivanja (i spomenutih zajednica ciljanih skupina i determinacija prilova \u2013 ostalih pripadnika morske bentoske flore i faune) svakako doprinijeti boljem poznavanju njihove biolo\u0161ke raznolikosti i rasprostranjenosti u kornatskom podmorju i Jadranu op\u0107enito.<\/li>\n\n\n\n<li>Odre\u0111ivanjem koli\u010dine ulova po jedinici ribolovnog napora (CPUE \u2013 catch per unit effort) nastojat \u0107e se procijeniti koliko je obilje analiziranih pridnenih naselja u odnosu na intenzitet ribarskih aktivnosti koje se u nacionalnom parku odvijaju, da li su te aktivnosti isplative, jesu li preintenzivne i koliko su se vrijednosti CPUE-a promijenile u odnosu na ranija razdoblja istra\u017eivanja. Ona bi tako\u0111er trebala dati odgovor na pitanje da li je re\u017eim za\u0161tite u nacionalnom parku danas efikasan i opravdan u odnosu na neka protekla razdoblja, neza\u0161ti\u0107ena ribolovna podru\u010dja izvan parka i druge hrvatske morske nacionalne parkove (Brijuni, Mljet) i da li se, i koliko se, recentna legislativa vezana za ribolov u Kornatima, mora mijenjati u cilju u\u010dinkovitije za\u0161tite ciljanih bentoskih biocenoza tog podru\u010dja.<\/li>\n\n\n\n<li>Omjer mase ciljanih skupina i mase prilova trebao bi utvrditi odnos izme\u0111u jestivog i nejestivog dijela lovine \u0161to je zna\u010dajan pokazatelj kvantitativnog bogatstva priobalnih bentoskih biocenoza ali i siroma\u0161tva analiziranih naselja riba, rakova i glavono\u017eaca.<\/li>\n\n\n\n<li>Cilj detaljnijeg istra\u017eivanja nekih od, u lovinama prisutnih, komercijalno vrijednih vrsta:\u00a0<em>Scorpaena scrofa, Mullus surmuletus, Dentex dentex, Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo, Palinurus elephas, Homarus gammarus, Octopus vulgaris, Sepia officinalis<\/em>\u00a0trebao je utvrditi sada\u0161nje stanje njihovih populacija u pridnenim zajednicama, \u0161to bi trebao biti zna\u010dajan pokazatelj daljnje strategije i regulacije ribolovnih aktivnosti u akvatoriju Nacionalnog parka Kornati. U okviru tih istra\u017eivanja trebao bi se utvrditi ukupni du\u017einsko \u2013 maseni odnos (Lt\/W).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Zaklju\u010dci istra\u017eivanja ra\u0111enih tijekom 2009. godine:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Na cijelom istra\u017eivanom podru\u010dju zabilje\u017eeno je 77 vrsta riba, 4 vrste glavono\u017eaca i 23 vrste rakova (Stomatopoda, Decapoda). Postotni broj\u010dani odnos ovih skupina bio je 89,08 : 2,75 : 8,17, a maseni 85,87 : 10,1 : 4,03. Najzastupljenije porodice su bile\u00a0<em>Sparidae i Labridae<\/em>\u00a0(ribe),\u00a0<em>Octopodiae<\/em>\u00a0(glavono\u0161ci) i\u00a0<em>Majidae<\/em>\u00a0(rakovi). Broj\u010dano najzastupljenije vrste bile su\u00a0<em>Mullus surmuletus, Scorpaena porcus, Symphodus tinca, Scorpaena scrofai Diplodus vulgaris<\/em>\u00a0(ribe),\u00a0<em>Sepia officinali<\/em>s (glavono\u0161ci) i\u00a0<em>Liocarcinus corrugatu<\/em>s (rakovi).<\/li>\n\n\n\n<li>Kvalitativno-kvantitativni sastav zajednica riba, rakova i glavono\u017eaca na \u0161irem podru\u010dju Nacionalnog parka \u201eKornati&#8221;ne ukazuje na pozitivne promjene u odnosu na rezultate ranijih istra\u017eivanja. Recentno stanje je posljedica neadekvatnih mjera za\u0161tite ali i brojnih nedozvoljenih ribolovnih aktivnosti na tom morskom za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju.<\/li>\n\n\n\n<li>Kvalitativno-kvantitativni sastav istra\u017eivanih naselja na podru\u010djima pod razli\u010ditim re\u017eimima za\u0161tite ne ukazuje na ve\u0107e razlike. Ne\u0161to bolju sliku dala su podru\u010dja &#8220;stroge za\u0161tite&#8221; u odnosu na &#8220;djelomi\u010dno za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja&#8221;. Isto je zabilje\u017eeno i za lokalitete izvan parka (referentne to\u010dke) i one u za\u0161ti\u0107enom akvatoriju, gdje su, \u010dak ne\u0161to bolji rezultati dobiveni izvan granica parka. Razloge vidimo u neadekvatnoj veli\u010dini zona &#8220;stroge za\u0161tite&#8221;, neadekvatnom odabiru i sastavu stani\u0161ta i rasporeda dubina unutar i izvan njih, intenzivnom ribolovu u Parku (naro\u010dito u neposrednoj blizini &#8220;strogo za\u0161ti\u0107enih&#8221; zona) koji je do sada bio znatno liberalniji od onog u okolnom ribolovnom moru i brojnim nedozvoljenim ribolovnim aktivnostima unutar zona &#8220;stroge za\u0161tite&#8221;.<\/li>\n\n\n\n<li>Prosje\u010dni kvantitet ulova (CPUE) bio je za \u010ditavo istra\u017eivano podru\u010dje, broj\u010dano 4,31, a maseno 0,68 kg\/mre\u017ei. Najve\u0107i broj lovina pripadao je onim &#8220;vrlo slabim&#8221; (36,46%) i &#8220;slabim&#8221; (30,21%,) a znatno manje &#8220;dobrim&#8221; (26,04%), &#8220;vrlo dobrim&#8221;(6,25%) i &#8220;odli\u010dnim&#8221; (0,9%). Dobivene prosje\u010dne ukupne CPUE vrijednosti bile su bolje na lokalitetima izvan parka nego u njemu \u0161to je jo\u0161 jedan dokaz intenzivnih ribolovnih aktivnosti i neadekvatnih mjera za\u0161tite u akvatoriju Parka.<\/li>\n\n\n\n<li>Analiza sezonske dinamike zajednica riba, rakova i glavono\u017eaca ne pokazuje jasne promjene po mjesecima i godi\u0161njim razdobljima \u0161to je posljedica razli\u010ditih biolo\u0161ko-ekolo\u0161kih karakteristika vrsta, razli\u010ditosti stani\u0161ta i \u0161irokog raspona dubina na kojima je uzorkovano.<\/li>\n\n\n\n<li>Ribolovom mre\u017eama poponicama sakuplja se velik broj nejestivog i neiskoristivog dijela lovine u kojem se nerijetko na\u0111u i jedinke strogo za\u0161ti\u0107enih vrsta (<em>Posidonia oceanica<\/em>, spu\u017eve\u00a0<em>Axinella cannabina, Axinella polypoides, Tethya aurantium, Axinella polypoides, Tonna galea<\/em>). Dobiveni maseni odnos jestivog i nejestivog dijela lovine iznosi 15,1 : 1. Koli\u010dine nejestivog dijela lovine najve\u0107e su u zimskom razdoblju zbog du\u017eeg vremena \u201eboravka&#8221; mre\u017ea pod morem (du\u017eina no\u0107i) i lo\u0161ijih meteorolo\u0161kih prilika (vjetar, valovi) koje uzrokuju, prilikom dizanja mre\u017ea, otkidanje brojnih sesilnih beskralje\u017enjaka s morskog dna. To rezultira dodatnom devastacijim bentoskih biocenoza i br\u017eim opadanjem biolo\u0161ke raznolikosti u njima.<\/li>\n\n\n\n<li>Od 9 odabranih ciljanih vrsta velikog gospodarskog zna\u010daja tri su u trendu brzog opadanja brojnosti (<em>Scorpaena scrofa, Palinurus elephas, Homarus gammarus<\/em>), dvije u trendu bla\u017eeg opadanja (<em>Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo<\/em>), tri u statusu stagnacije\u00a0<em>(Dentex dentex, Sepia officinalis, Octopus vulgaris<\/em>), a samo je jedna vrsta (<em>Mullus surmuletus<\/em>) pokazala pozitivni trend rasta naselja. Od 77 zabilje\u017eenih vrsta riba njih 34 je ugro\u017eeno. Po dvije vrste su u kategorijama \u201eugro\u017eene vrste&#8221; (VU &#8211; Vulnerable) i \u201enedovoljno poznate vste&#8221; (DD \u2013 Data Deficient Species), 13 u kategoriji \u201enisko rizi\u010dnih vrsta&#8221; (NT \u2013 Near Threatened Species) i 17 u kategoriji \u201enajmanje zabrinjavaju\u0107ih vrsta&#8221; (LC \u2013 Last Concern Species).<\/li>\n<\/ol>","protected":false},"featured_media":1533,"template":"","meta":{"_acf_changed":false},"class_list":["post-1532","projekt","type-projekt","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/projekt\/1532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/projekt"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/projekt"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging-kornati.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}